![]() |
|
|
Dodiplomska nastava Uvod u kriminologiju Penološka rehabilitacija II Po Bologni - preddiplomska nastava Seminari iz kriminologije I Kolegij se, u obliku samostalnog rada studenata, direktno veže na Uvod u kriminologiju I, pa je tematika identična: Definicija, pojam i predmet kriminologije. Odnos kriminologije prema drugim disciplinama. Metode u kriminologiji. Pretklasična i klasična misao u kriminologiji i pozitivizam (odnos determinizma i indeterminizma u pojedinim epohama). Fenomenologija kriminaliteta – otkriveni kriminalitet i tamna brojka kriminaliteta. Što je teorija. Dva glavna tipa kriminoloških teorija: Teorije nastanka i provedbe kaznenog zakona i Teorije kriminalnog i devijantnog ponašanja. Osnovne grupe teorija kriminalnog ponašanja (i u vezi s njima kriminoloških škola): Biološke teorije (Lombroso i rane biološke teorije, moderne biološke teorije), Psihološke teorije (ranije i moderne- psihoanalitička teorija i teorije ličnosti) i Sociološke teorije (ranije i moderne: Teorija socijalnog učenja, Teorije socijalnih veza i socijalne kontrole, Teorija etiketiranja, Teorije socijalne dezorganizacije, anomije i socijalne napetosti, Teorija socijalnih konflikata, Kritičke teorije i Feminističke teorije). Kritike pojedinih teorijskih pristupa. Intergacija kriminoloških teorija. Empirijska validacija i primjena teorija. Po Bologni - Diplomska nastava Seminari iz kriminologije II Kolegij se, u obliku samostalnog rada studenata, direktno veže na predmet Kriminologija, pa je tematika identična: Sadržaji iz posebne kriminologije: teorije prilike za činjenje kaznenih djela (rutinske aktivnosti, mete napada) i pridonoseći čimbenici (alkohol, droge i vatreno oružje). Tipologije počinitelja, kriminalne karijere i recidivizam. Individualna devijacija: potraga za kmriminalnom ličnošću. Organizacija u kriminalnom ponašanju: pojam organizacije, maloljetničke bande, konvencionalni kriminalitet (imovinski i nasilnički), organizirani kriminalitet, kriminalitet bijelog ovratnika. Reakcija društva na kriminalitet (a): strah od kriminaliteta, neformalna socijalna kontrola, individualna reakcija na kriminalitet, kolektivna reakcija na kriminalitet, uloga policije, uloga pravosudnog sustava. Reakcija društva na kriminalitet (b): ideološki pristupi u rješavanju problema kriminaliteta, politika i prevencija kriminaliteta, prevencija situacijskih kaznenih djela, rad na čimbenicima kriminaliteta. Teorija i metode promjene životnog stila Osnovne postavke teorije životnog stila Definicije životnih stilova, Strukturalni pristup – deskripcija životnih stilova: Uloge, rituali, pravila i odnosi Funkcionalni pristup - objašnjenje nastanka životnih stilova - objašnjenje održavanja životnih stilova: uloga uvjeta, izbora i kognicije Proces promjene: - faza zaustavljanja životnog stila: uloga krize u zaustavljanju životnog stila, potenciranje krize, razvoj motivacije za promjenu, odnos terapeut-klijent, - faza promjene: djelovanje na promjenu uvjeta (pozitivni i negativni afekti, dostupnost droge i/ili kriminalnih uzora, poticaji, socijalni odnosi, egzistencijalni strah). Metode koje se koriste u ovoj fazi promjene - faza resocijalizacije: zamjena starog životnog stila novim, adaptivnijim, pronalaženje novih aktivnosti i društva, razvoj pozitivnog identiteta nekompatibilnog sa starim životnim stilom, održavanje postignutih promjena. |
Copyright (c) 2003. Knjižnice Instituta Ruđer Bošković. Sva prava zadržana. Oblikovanje (c) 2003 Listopad Web Studio |