Podaci o znanstveniku
Osnovni podaci
Izobrazba
Zaposlenja
Nastavne aktivnosti
Projekti
Članstva
Aktivnosti
Bibliografija
Znanstveni interesi
Dobrovoljne aktivnosti
Jezici
Biografija
Osobni podaci


Slobodan Bjelajac - Nastavne aktivnosti

Dodiplomska nastava

Sociologija prostora
Društvena definicija prostora. Podsjeka prostora. Ljudska naselja (selo, grad i ruralno-urbani kontinuum, otoci, i dr.). Procesi i problemi urbanizacije i njihov razvoj. Suvremene tendencije razvoja grada i sela (grad, metropolis, megalopolis, regionalni grad). Europski grad i američki grad. Funkcionalna podsjeka prostora i rezidencijalna segregacija. Planiranje kao društveni proces. Nastanak, razvoj i vrste procesa planiranja. Prostorno planiranje i njegovi tipovi. Integralno planiranje (društveno, ekonomsko i prostorno planiranje). Stanje i razvoj prostora i njegovog planiranja u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim zemljama. Širenje prostora.

Regionalna sociologija
Sociološka definicija regije. Regija i društvo. Podsjeka regija (makroregije, mezoregije, subregije). Odnos centra i regije. Regionalni grad. Regionalne nejednakosti. Hrvatska regionalizacija: jučer, danas, sutra. Regija i rezidencijalna segregacija. Regija i ekologija. Međunarodne regije. Planiranje regije kao društveni proces. Nastanak, razvoj i vrste regionalnog planiranja. Regionalno planiranje i njegovi tipovi. Integralno planiranje (društveno, ekonomsko i prostorno planiranje). Stanje i razvoj planiranja regija u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama.

Sociologija znanosti
Pojam i predmet sociologije znanosti. Nastanak i razvoj sociologije znanosti. Sociologija znanosti i sociologija spoznaje. Znanost i drugi društveni podsustavi. Statistička istraživanja znanosti. Društvene funkcije znanosti. Društvena struktura znanosti. Utjecaj različitih elemenata strukture znanosti na razvoj društva. Uloga znanstvenika u društvu. Utjecaj strukture društva na razvoj znanosti.

Društvena struktura 1
Pojam strukture i društvene strukture (polemike oko pojma strukturacije), Odnos strukture i razvoja društva (nastanak, promjene; sličnosti i razlike u strukturama različitih tipova društava), Različiti teorijski pristupi (u sociološkim shvaćanjima strukture: Marx, Durkheim, Parsons, Simmel, Giddens, Foucalt, Bourdieu), Osnovni elementi društvene strukture (čovjek, društvena djelatnost, društveni odnosi, društvene tvorevine…) - Društvene grupe (agregati, kategorije, vrste grupa, grupna dinamika), Društvene institucije (podsjeke, vrste, dinamička priroda, organizacije-distinkcije, podsjeke) - Društveni statusi i društvene uloge (obilježja, podsjeke, karakteristični društveni procesi)

Društvena struktura 2
Konceptualizacija i objašnjenje društva, društvenog, društvenosti (uzročnost, problemi konceptualne asptraktnosti, kontekstualizacija u raziličite društvene tipologije), Različiti teorijski pristupi i sociologiziranje društvenih promjena i procesa (rekonstrukcija društvenog života u različitim društvima, tipovi, metode,uzroci, posljedice), Osnovni elementi razvoja društva (društveno kretanje; progres, regres i stagnacija; evolucija i revolucija), Suvremeni društveni procesi (procesi urbanizacije i metropolitanizacije, tranzicijski procesi, litoralizacijski procesi, procesi razdruživanja i udruživanja, globalizacijski procesi, demografski procesi depopulacije i starenja stanovništva, procesi razvoja društvene nejednakosti, informatizacijski procesi, procesi devastacije ljudske sredine i okoline, procesi scientifikacije).

Sociologija
Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska utemeljenost sociologije. Povijesni razvoj misli o društvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Pojam društva. Pojam strukture i društvene strukture. Strukture društva u povijesnom razvoju. Čovjek i njegova okolina. Osnovni elementi strukture društva: čovjek, društvena djelatnost, društveni odnosi i grupe, stratifikacijski odnosi i grupe (siromaštvo, regionalne nejednakosti, društvena nejednakost među spolovima kao posljedice stratifikacijskih odnosa), ljudske zajednice (etničke zajednice, selo i grad kao teriotrijalne i lokalne zajednice), društvene institucije (država i politika, ekonomske institucije, nevladine institucije, odgojno obrazovne institucije, brak i obitelj kao društvene grupe, institucije i zajednice) društvene tvorevine (materijalne i duhovne tvorevine, znanost, filozofija, umjetnost, ideologija, religija, moral). Osnovni elementi razvoja društva (društveno kretanje i društvena pokretljivost; progres, regres i stagnacija; evolucija i revolucija; horizontalna i vertikalna pokretljivost; unutargeneracijska i međugeneracijska pokretljivost). Patologija društva.

Kineziološka sociologija
Pojam i predmet sociologije i sociologije sporta. Znanstvena i metodološka utemeljenost sociologije i sociologije sporta. Nastanak i razvoj sociologije i sociologije sporta. Sociologija sporta i druge znanosti. Pojam čovjeka, društva i kulture. Društvo u suvremenim sociološkim teorijama (funkcionalizam, konfliktne teorije, simbolički interakcionizam). Pojam, društvena struktura i društvene funkcije sporta. Sport kao igra. Sport kao društvena pojava. Sportaš kao temeljni element strukture sporta. Društvena i sportska djelatnost. Društveni odnosi i grupe. Pojam društvene stratifikacije. Odnosi i grupe u sportu (igrači. publika, treneri, sportska birokracija i tehnokracija). Ljudske zajednice i njihov utjecaj na sport. Društvene i sportske institucije. Društvene i sportske tvorevine. Sport kao društveni i gospodarski fenomen (sport kao profesija, sport i socijalna mobilnost, sport i društvene vrijednosti, sport, politika i religija, sport i spol, suvremeni olimpizam). Sociodinamika malih grupa. Sport, socijalizacija i desocijalizacija. Sport i devijantno ponašanje. Sport i hendikep (o ulozi sporta u desocijalizaciji hendikepiranih osoba).

Sociologija znanosti
Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska utemeljenost sociologije. Sociologija znanosti kao proizvod sociološke specijalizacije. Pojam i predmet sociologije znanosti (proučavanje promjena u racionalno iskustvenoj misli, proučavanje društvenih funkcija znanosti, društvene organizacije znanosti, društvenog položaja znanstvenika i znanosti u društvu, proučavanje distribucije znanstvenih ideja, svijesti i prakse, te specifičnih metodoloških problema sociologije znanosti). Pojam društva. Pojam strukture i društvene strukture. Strukture društva u povijesnom razvoju. Čovjek i njegova okolina. Osnovni elementi strukture društva: čovjek, društvena djelatnost, društveni odnosi i grupe, stratifikacijski odnosi i grupe (siromaštvo, regionalne nejednakosti, društvena nejednakost među spolovima kao posljedice stratifikacijskih odnosa), ljudske zajednice (etničke zajednice, selo i grad kao teriotrijalne i lokalne zajednice), društvene institucije (država i politika, ekonomske institucije, nevladine institucije, odgojno obrazovne institucije, brak i obitelj kao društvene grupe, institucije i zajednice) društvene tvorevine (materijalne i duhovne tvorevine, znanost, filozofija, umjetnost, ideologija, religija, moral). Osnovni elementi razvoja društva (društveno kretanje i društvena pokretljivost; progres, regres i stagnacija; evolucija i revolucija; horizontalna i vertikalna pokretljivost; unutargeneracijska i međugeneracijska pokretljivost). Patologija društva. Pojam i društvena struktura znanosti (znanstvena istina kao predmet istraživanja znanosti, temeljne karakteristike znanosti, determinizam i uzročnost, znanstvena teorija i empirija). Povijesni razvoj misli o društvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Nastanak i razvoj sociologije znanosti. Znanost i drugi društveni podsustavi. Statistička istraživanja u znanosti. Društvene funkcije znanosti (praktično tehnička, društveno integrativna i funkcija znanosti kao pogleda na svijet). Znanstvenik kao temeljni element znanosti. Znanstvena djelatnost. Odnosi i grupe u znanstvenim zajednicama. Znanstvene institucije. Znanstvene tvorevine. Kamo ide znanost?

Socijalna ekologija
Pojam i predmet socijalne ekologije. Postavljanje problema. Fenomenologija okoline. Stupnjevi ugroženosti. Demografska ekspanzija, ekonomski rast, iskorištavanje prirode, zagađivanje okoline i organizama. Pojam okoline. Ekosistem i ekološki sistem. Društveni uzroci ekološke ugroženosti. Energija i društvo. Društvene posljedice ekološke krize. Ekologija sela i ekologija grada. Ekološka svijest. Ekološki pokreti. Ekologija u obrazovanju. Alternative za budućnost, ekološki pokreti.

Društveno organiziranje znanosti
Odnos znanosti i društva u povijesti i suvremenom svijetu. Znanstvene revolucije. Znanost kao ideologija. Znanost, tehnika i tehnologija. Odnosi središte – periferija u znanosti. Odnos znanosti i društva u Hrvatskoj. Društvena klasifikacija znanosti u Hrvatskoj. Društvena organizacija znanosti u Hrvatskoj. Financiranje znanosti. Difuzija ideja i znanja. Pojam znanstveno-tehničke civilizacije i njeni dometi. Quo Vadis Scientia?

Poslijediplomska nastava

Ekološke teme u obrazovanju
U doba ekološke krize koja prijeti opstanku, potrebnoje kroz odgoj i obrazovanje ukazati na značaj problema kako bi se stvorili temelji za razvoj ekološke svijesti, posebno u obrazovanju kadra za rad s učenicima. Istraživanje studenata je pokazalo da se u osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu nedovoljno pažnje posvećuje ekološkim problemima, a posebno s aspekta uzroka koji su specifično druš1veni. U doba urbane i znanstveno-tehničke civilizacije grad je najveći izvor zagađenja te je posebno mačajno usmjeriti pažnju na gradsku sredinu i okolinu. Jer grad predstavlja svojevrstan ekološki sistem kao ukupnost zajednica živih bića i okoline s prirodnim i umjetno stvorenim strukturama (ukupnost odnosa čovjeka i društvenih grupa naspram sveukupne žive i nežive okoline). Pojam ekološkog sistema sadrži prirodni ekološki podsistem (ekosfera, s osnovnim funkcionalnim elementima koji se kreću ciklično ) i druš1veni ekološki podsistem (socio-ekonomska sfera, s proizvodnim ciklusom kao osnovnim funkcionalnim elementom ) . Dok u ekosferi dominira proces evolucije, u sociosferi dominira proces rada. Oba su podsistema medusobno vezana jer je ekosfera temelj funkcioniranja sociosfere. Ekosfera, medutim, nije sasvim odredujuća, jer sociosfera kroz društvene zakone utječe na realizaciju ekosfere (promjenama vlastitih uvjeta sociosfera mijenja ekosferu, pa i njoj svojstvene procese evolucije mijenjajući ili nenamjerno stvarajući nove vrste). Sociološki pojam okoline i ekosistema, pojam grada, tipologija gradskih naselja, odnos grada i okoline, pojam kvalitete života, posebno u urbanoj sredini, fenomenologija ekološke ugroženosti na globalnoj i urbanoj te lokalnoj razini, društveni uzroci ekološke ugroženosti, druš1vene posljedice ekološke ugroženosti, odnos grada i regije, metodološki pristupi ekološkim problemima grada, ekološka svijest i prespektive kvalitete života, - osnovna su tematska područja kolegija. I konačno, komparativno se prikazuje kako se ekološke teme obrađuju u različitim državama po različitim stupnjevima obrazovanja.