Podaci o znanstveniku
Osnovni podaci
Izobrazba
Zaposlenja
Nastavne aktivnosti
Projekti
Članstva
Aktivnosti
Nagrade i priznanja
Bibliografija
Znanstveni interesi
Dobrovoljne aktivnosti
Jezici
Biografija
Osobni podaci
Repozitorij dokumenata


Nenad Jasprica - Biografija

Nenad JASPRICA rođen je 1960. u Janjini na poluotoku Pelješcu. Studij biologije (smjer eksperimentalna biologija) završio je 1983. na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) ocjenom izvrstan (10) iz svih kolegija te dobio Zlatnu značku Univerziteta.
Od 1984. radi u tadašnjem Biološkom zavodu Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split-Dubrovnik u Dubrovniku. Magistrirao je 1987., a doktorirao 1994. iz područja prirodnih znanosti, polja biologije i grane botanika na Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Cijeli radni vijek provodi na matičnoj ustanovi (Institut) gdje je od 1984. bio asistent, od 1994. viši asistent, od 1998. znanstveni suradnik, od 2007. viši znanstveni suradnik, od 2013. znanstveni savjetnik (prirodne znanosti, biologija), od 2017. znanstveni savjetnik (prirodne znanosti, interdisciplinarne prirodne znanosti). U zvanje izvanrednog profesora (biologija, botanika naslovno zvanje Sveučilište u Dubrovniku) izabran je 2008., a od 2017. je redoviti profesor (interdisciplinarne
prirodne znanosti naslovno zvanje Geološki odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu). Od 2006. do 2012. je ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, a tu dužnost obavlja ponovno od 2016. godine. Član je više domaćih (Hrvatsko botaničko društvo, Hrvatsko biološko društvo, Hrvatsko biometrijsko društvo, i
dr.) i međunarodnih (International Society for Diatom Research, Eastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology, i dr.) strukovnih udruga. Dužnost dopredsjednika Hrvatskoga botaničkoga društva
obavljao je od 2006. do 2010. U tom je razdoblju organizirao 20th International Diatom Symposium u Dubrovniku (2008.), Treći Hrvatski botanički kongres s međunarodnim sudjelovanjem na Murteru (2010.) te utemeljio Algološku sekciju Hrvatskog botaničkog društva (2009.). Zaslužan je što je 2010. Federacija europskih algoloških društava (FEPS) primila Hrvatsku algološku sekciju u punopravno članstvo, a Nenad Jasprica je izabran za člana Glavnog odbora Federacije. Član je Uredničkog savjeta
časopisa za primjenjenu ekologiju Drypis, uredničkih odbora Glasnika Hrvatskog botaničkog društva i Nešeg mora, a od 2009. je urednik znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. Od 2012. član je
Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Najznačajniji znanstveni doprinosi jesu: i) u koautorstvu, otkrio je za znanost novu vrstu pridnene alge Cocconeis caulerpacola ii) našao je po prvi put nekoliko novih vrsta fitoplanktona, koje do sada nisu bile zabilježene za Jadransko more te opisao je tri nove biljke, koje do sada nisu bile poznate kao samonikle u hrvatskoj flori iii) opisao je za znanost osam novih vegetacijskih tipova (zajednica) s područja istočne obale Jadrana (jednu svezu, četiri asocijacije i tri subasocijacje), i dr.
Predavao je botaniku na sveučilištima u Mostaru i Sarajevu (1996.-2013.). Trenutno je u zvanju znanstvenog savjetnika (Sveučilište u Dubovniku) i redovitog porofesora (Sveučilište u Zagrebu).
Objavio je više od 200 znanstvenih, stručnih i popularnih radova. Bio je mentor jednog magistarskog rada, četiri doktorske disertacije te više diplomskih radova. Zaslužan je za proširenje znanstvene djelatnosti Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku na istraživanja pridnenih (bentoskih) alga.
Popularizator je znanosti, aktivan u javnom i društvenom životu šire zajednice. Kao član tima, dobitnik je prestižne nagrade Večernjeg lista Ekran u kategoriji za najbolji dokumentarni film iz serijala
HTV Hrvatsko podmorje (2005.), Nagrade općine Orebić za životno djelo (2015.) te Državne nagrade za znanost za popularizaciju i promidžbu znanosti (za 2015.) za dugogodišnji doprinos popularizaciji i promidžbi znanosti u najširoj javnosti u području prirodnih znanosti. Član je mnogih savjetodavnih tijela grada i županije (Savjeta za urbanizam i prostorno uređenje Gradskoga poglavarstva Grada Dubrovnika, Partnerskog vijeća Dubrovačko-neretvanske županije, i dr.), pa sve do državne razine
(Nacionalnog foruma za provedbu projekta GloBallast Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, i dr.). Sudjelovanje u odgoju mladih i obrazovanju najšire javnosti za zaštitu prirode i okoliša smatra
važnim dijelom svojih znanstvenih i stručnih aktivnosti.

Reference:
Publicirani radovi (izdvojeni): Jasprica, N., Carić, M., 1997. A comparison of phytoplankton biomass estimators and their environmental correlates in the Mali Ston Bay (Southern Adriatic). Marine Ecology - Pubblicazioni della Stazione Zoologica di Napoli 18, 35-50. Jasprica, N., Kovačić, S., 1997. Vascular flora of the central part of Pelješac Peninsula. Natura Croatica 6, 381-407. Jasprica, N., Carić, M, Bolotin, J., Rudenjak-Lukenda, M., 1997. The Mediterranean mussel (Mytilus galloprovincialis Lmk.) growth rate response to phytoplankton and microzooplankton densities in the Mali Ston Bay (Southern Adriatic). Periodicum biologorum 99, 255-264. Trinajstić, I., Jasprica, N., 1998. Vegetation of the class Ammophiletea Br.-Bl. et R. Tx. 1943 in the southern part of the Croatian Littoral (Dalmatia). Natura Croatica 7, 79-83. Kovačić, S., Jasprica, N., Lasić, T., 2000. Contribution to the vascular flora of Pelješac peninsula (Southern Adriatic, Croatia). Acta Botanica Croatica 59, 411-420. Plenković-Moraj, A., Jasprica, N., 2000. Microphytobenthos communities in the freshwater ecosystems of the Trsteno Arboretum (Southern Adriatic). Acta Botanica Croatica 59, 351-360. Kovačić, S., Jasprica, N., Ruščić, M., 2001. Floristic characteristics of Phoenician juniper macchia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia). Natura Croatica 10, 73-81. Jasprica, N., Carić, M., 2002. Vegetation of the natural park of Hutovo Blato (Neretva river delta, Bosnia and Herzegovina). Biologia, Bratislava 57, 505-516. Jasprica, N., Carić, M., Batistić, M., 2003. The marshland vegetation (Phragmito-Magnocaricetea, Isöeto-Nanojuncetea) and hydrology in the Hutovo Blato Natural park (Neretva River delta, Bosnia and Herzegovina). Phyton (Horn) 43, 281-294. Jasprica, N., Hafner, D., Batistić, M., Kapetanović, T., 2005. Phytoplankton in three freshwater lakes in the Neretva River delta (Eastern Adriatic, NE Mediterranean). Nova Hedwigia 81, 37-54. Jasprica, N., Hafner, 2005. Taxonomic composition and seasonality of diatoms in three Dinaric karstic lakes in Croatia. Limnologica 35, 304-319. Jasprica, N., Kovačić, S., Ruščić, M., 2006. Flora and vegetation of Sveti Andrija island, southern Croatia. Natura Croatica 15, 27-42. Jasprica, N., Ruščić, M., Kovačić, S., 2007. The Chrysopogono grylli-Nerietum oleandri association in Croatia as compared to other Rubo ulmifolii-Nerion oleandri communities (Tamaricetalia, Nerio-Tamaricetea). Plant Biosystems 141, 40-50. Viličić, D., Orlić, M., Jasprica, N., 2008. The deep chlorophyll maximum in the coastal north eastern Adriatic Sea, July, 2007. Acta Botanica Croatica 67, 33-43. Carić, M., Jasprica, N., Čalić, M., Batistić, M., 2011. Phytoplankton response to high salinity and nutrient limitation in the eastern Adriatic marine lakes. Scientia Marina 75, 493-505. Jasprica, N., Carić, M., Kršinić, F., Kapetanović, T., Batistić, M., Njire, J., 2012. Planktonic diatoms and their environment in the lower Neretva River estuary (Eastern Adriatic Sea, NE Mediterranean). Nova Hedwigia, Beiheft 141, 405-430. Batistić, M., Jasprica, N., Carić, M., Čalić, M., Kovačević, V., Garić, R., Njire, J., Mikuš, J., Bobanović-Ćolić, S., 2012. Biological evidence of a winter convection event in the South Adriatic: A phytoplankton maximum in the aphotic zone. Continental Shelf Research 44, 57-71. Jasprica, N., Kovačić, S., 2013. Erigeron karvinskianus DC. and Linario-Erigeronetum mucronati Segal 1969, new plant and association in Croatia. Natura Croatica 22, 205-209. Hafner, D., Jasprica, N., 2013. The composition of epiphytic diatoms (Bacillariophyta) on Charophyceae in the Dinaric karstic ecosystems. Natura Croatica 22, 199-204. Jasprica, N., Ruščić, M., 2013. Flora i vegetacija otočića Supetra (Cavtat, južna Hrvatska). Hrvatska misao (Sarajevo) 46, 111-134. Hafner, D., Jasprica, N., Carić, M., 2013. Epiphytic diatoms on the Nymphaea alba L. leaves in -the Sub-Mediterranean wetland (South Bosnia and Herzegovina). Natura Croatica 22, 319-331. Dupčić Radić, I., Carić, M., Najdek, M., Jasprica, N., Bolotin, J., Peharda, M., Bratoš Cetinić, A., 2014. Biochemical and fatty acid composition of Arca noae (Bivalvia: Arcidae) from the Mali Ston Bay, Adriatic Sea. Mediterranean Marine Science 15, 520-531. Jeričević, M., Jeričević, N. & Jasprica, N., 2014. Floristic novelties from the island of Korčula and peninsula of Pelješac (South Croatia). Natura Croatica 23(2), 241-253. Lasić, A., Jasprica, N., Morović, M., Kapetanović, T., Carić, M., Glavić, N., Drešković, N., Mitić, B., 2014. Ecological characteristics of plant species and associations along two Dinaric karstic rivers (Bosnia and Herzegovina, the Balkans). Biologia 69(1), 40-52. Najdek, M., Paliaga, P., Šilović, T., Batistić, M., Garić, R., Supić, N., Ivančić, I., Ljubimir, S., Korlević, M., Jasprica, N., Hrustić, E., Dupčić Radić, I., Blažina, M., Orlić, S., 2014. Picoplankton community structure before, during and after convection event in the offshore waters of the southern Adriatic Sea. Biogeosciences 11, 2645-2659. Nikolić, T., Milović, M., Bogdanović, S., Jasprica, N., 2015. Endemi u hrvatskoj flori. Alfa d.d., Zagreb, 492 pp. Jasprica, N., Milović, M. & Romić, M., 2015. Phytosociology and ecology of Cressa cretica L. (Convolvulaceae) on the eastern Adriatic coast. Hacquetia 14(2), 265-276. Jasprica, N., Milović, M., Pandža, M., 2015: Picrido hieracioidis-Cirsietum candelabri Jasprica et al. 2015 - a ruderal association new to Croatia. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 3(2), 4-14. Jasprica, N., Dolina, K., Milović, M., 2015. Plant taxa and communities on three islets in south Croatia, NE Mediterranean. Natura Croatica 24(2), 191-213. Jasprica, N., Škvorc, Ž., Milović, M., 2016. A phytosociological analysis of the Quercus coccifera L. stands in south Albania (NE Mediterranean). Hacquetia 15(1), 49-65. Jasprica, N., 2016. Tamaricion dalmaticae, a new alliance from the eastern Adriatic. Hacquetia 15(1), 27-29. Jasprica, N., Milović, M., Kovačić, S., Stamenković, V., 2016. Phytocoenotic diversity of the NE-Adriatic island of Olib. Plant Sociology 53(1), 53-78. Jasprica, N., Milović, M., 2016. The vegetation of the islet of Badija (south Croatia), with some notes on its flora. Natura Croatica 25(1), 1-24. Milović, M., Kovačić, S., Jasprica, N., Stamenković, V., 2016. Contribution to the study of Adriatic island flora: Vascular plant species diversity in the Croatian Island of Olib. Natura Croatica 25(1), 25-54. Jasprica, N., Milović, M. & Pandža, M., 2016. The formalised definition of the Picrido hieracioidis-Cirsietum candelabri association. Natura Croatica 25(2), 331–332. Jasprica, N., Bogdanović, S., Dolina, K., Ruščić, M., Pandža, M., Kovačić, S., 2016. Syntaxonomy of Arundo stands along the eastern Adriatic coast. Plant Biosystems 150(5), 887-903. Lasić, A., Jasprica, N., 2016. Vegetation diversity of the two Dinaric karstic rivers in Bosnia and Herzegovina. Biologia 71(7), 777-792. Jasprica, N., Žkvorc, Ž., Dolina, K., Ruščić, M., Kovačić, S., Franjić, J., 2016. Composition and ecology of the Quercus coccifera L. communities along the eastern Adriatic coast (NE Mediterranean). Plant Biosystems 150 (6), 1140-1155. Ljubimir, S., Jasprica, N., Čalić, M., Hrustić, E., Dupčić Radić, I., Car, A., Batistić, M., 2017. Interannual (2009-2013) variability of winter-spring phytoplankton in South Adriatic Sea: effects of deep convection and lateral advection. Continental Shelf Research 143, 311–321. Terzi, M., Jasprica, N., Caković, D., 2017. Xerothermic chasmophytic vegetation of the central Mediterranean Basin: a nomenclatural revision. Phytocoenologia 47(3) (in press).

Linkovi:
http://www.imp-du.com/index.php?action=nenad_jasprica&lan=hr